201602.29
0

Je li poznati privatni detektiv zaista bio na tragu pravom Trbosjeku?

Noćima kasnoga ljeta i jeseni, 1888. godine, londonski je East End svjedočio seriji šokantnih ubojstava koji su i dan danas ostali nerazjašnjeni. Način na koji su ovi zločini počinjeni, te nedodirljivost i aura zloglasnog počinitelja još uvijek izazivaju osjećaj čuđenja i užasa. Počinitelj, unatoč mnogobrojnim pretpostavkama i polovičnim tragovima, nikada nije pronađen, a njegov se identitet u urbanim legendama, folkloru i povijesti sveo na nagađanja, pretpostavke i teorije zavjere. No, samo je jedna činjenica veoma jasna – jedina osoba koja je bila na korak od otkrivanja identiteta Jacka Trbosjeka je bio i ostao, policajac i izvrsni privatni detektiv, Frederick Abberline. Udobno se smjestite i s nama istražite dokaze i detalje, i možda baš vi otkrijete tko je pravi Jack the Ripper!

Teror i strah na ulicama East Enda

Poznati East End, oduvijek je bilo mjesto legendi, priča i svakojakih sumnjivih persona. Stoga je jasno kako se jedan od najomraženijih ubojica svih vremena našao upravo na ulicama ovoga londonskog naselja. Priča o Jacku Trbosjeku kreće u kasno ljeto 1888. godine, točnije 7. kolovoza, kada je po prvi puta pronađeno beživotno tijelo prostitutke Marthe Tabram. Forenzičkom je analizom utvrđeno kako je nepoznati počinitelj žrtvi nanio teške fizičke ozljede s oštrim predmetom što je uslijedilo smrću.

Iako je slučaj Tabram odbačen kao djelo Jacka Trbosjeka, smatra se početkom horora koji slijedi na East Endu. Krajem mjeseca kolovoza pronađeno je još jedno beživotno žensko tijelo – tijelo prostitutke Mary Ann Nichols. Mnogo je detektiva, novinara i običnih građana bilo uključeno u istragu, što zbog vlastite želje i kompetencije, što zbog želje Jacka Trbosjeka. Organizirana skupina građana pod nazivom Whitechapelski odjel za sigurnost građana uzaludno je patrolirao noćima očekujući bilo koji dokaz ili informaciju o pravom identitetu ubojice. Predsjednik Odjela bio je George Lusk, koji je 16. studenog 1888. g. primio pošiljku u kojoj je uz poruku, navodno napisanu od samoga Jacka Trbosjeka, bio i bubreg jedne od žrtava. Budući da je panika bila sve veća, odgovora na mnoga pitanja nije bilo, a strah je onemogućavao normalan život East Enda, istrazi se priključuje i Scotland Yard. Istraga postaje ono što danas poznajemo kao Istragom kanonskih žrtava, a Yard na teren šalje, tada jednog od najcjenjenijih istražitelja, Fredericka Abberlinea.

Ime Jack Trbosjek je došlo iz pisma što ga je Središnjoj novinskoj agenciji (Central News Agency) poslala osoba koja je tvrdila da je počinitelj ubojstava, a objavljeno je u vrijeme ovih nemilih događaja. Tadašnje novine pridavale su mnogo pozornosti ovom slučaju te često iznosili i ne-pravovaljane informacije zbog podizanja vlastite čitanosti. Iako su predložene mnoge teorije, pravi identitet Jacka Trbosjeka vjerojatno nikada neće biti otkriven, niti će se znati radi li se o jednom ili više počinitelja. Izostanak potvrde identiteta ubojice omogućio je raznim književnicima, povjesničarima i detektivima amaterima – takozvanim ripperolozima – da identitet Jacka pripišu mnogim kandidatima. Novine, koje su u to doba bile sve prisutnije, svojim su člancima podarile trajan znamen ubojici zbog okrutnog odnošenja prema žrtvama, ali i bijegu pred policijom neposredno nakon ubojstva. Zbog prirode rana na nekim Trbosjekovim žrtvama, kojima su odstranjeni i organi, misli se da je Jack Trbosjek bio liječnik, kirurg ili mesar. Zbog mnogih nasilnih napada na žene u to doba, teško se utvrđivalo je li žrtva Trbosjekova ili se radi o jednom od nasumičnih ubojstava. Veliki problem bio je identificiranje žrtava, zbog načina odnošenja prema istima, no prevladava mišljenje kako su žrtve bile isprva zadavljene da bi bile ušutkane, što Abberline pripisuje jednoj od glavnih karakteristika Jacka Trbosjeka.

Djela i lik Fredricka Abberlinea

shark-frederick-abberline-02

Frederick George Abberline je bio britanski policijski detektiv na dobrome glasu i zadivljujućom karijerom. Najpoznatiji je glavni inspektor londonske Metropolitanske policije, te prvoklasni glavni inspektor Scotland Yarda, kao što smo već spomenuli. Čovječanstvo i popularna kultura ga pamte kao jedinog inspektora na pravom tragu zloglasnom Trbosjeku. Naime, zbog svoje je pozamašne karijere i velikog broja uspješno riješenih istraga, Abberline bio upravo ona osoba kojoj su se mogli povjeriti svi prikupljeni podaci o Jacku. Mnoge je podsjećao na bankare toga razdoblja zbog odjela, brade i staloženog karaktera. Svojim je britkim umom uspio postići više no dotadašnji istražitelji. Iako se njegovo ime koristi u mnogim teorijama zavjere, smatra se jednim od ključnih ljudi zbog kojih su ubojstva u East Endu najednom stala.

Autentičnost popisa kanonskih žrtava nije sasvim sigurna, budući da se temelji na mišljenjima raznih autora, koja pak svoje izvorište imaju u privatnim bilješkama iz 1894. što ih je vodio tadašnji član kriminalističkog odjela Metropolitanske policije Sir Melville Macnaghten. Ti su dokumenti objavljeni tek 1959. godine, a Macnaghtenove bilješke iznose samo njegovo vlastito mišljenje i često se ne podudaraju s mišljenjima koje je iznio Abberline. Abberlineu pripada velika većina provjerenih informacija, te ga se smatra zaslužnim za rješenje o mogućem primarnom osumniičenom – Severinu Anotniovichu Klosowskom, poznatijem kao George Chapman.

Abberline na tragu Jacka Trbosjeka

Chapman je policiji bio poznat po nasilnom ponašanju i velikom broju bivših žena na kojima se iživljavao. Na njegov trag Abberlinea je dovela nitko drugi nego Chapmanova žena Sarah Annie Chapman, koja je nosila isto ime kao i jedna od žrtava Jacka Trbosjeka. Pitate se je li to slučajnost? Abberline je u tome vidio jasan trag. Chapman je imao stalno boravište u Whitechapelu, često je izbivao noću, te se hvalio susjedima kako je umalo zadavio i nožem “osakatio” jednu od svojih žena. Nakon što je napustio London, ubojstva najednom prestaju, a Abberline nastavlja s radom. Prilikom ulaska u SAD, tamošnja je policija uhitila Chapmana, no kao osumnjičenika za nekoliko slučajeva trovanja žena.

Abberline je 8. veljače 1892. godine napustio mjesto detektiva u policiji, prilikom čega je primio 84 pohvale i priznanja te se tri sljedeće godine odlučio baviti privatnim istragama u Monte Carlu. Biti privatnim detektivom ispunjavalo je njegovu želju za konstantnim kretanjem te je preuzeo i Europsku podružnicu Pinkertonove Američke Nacionalne Detektivske Agencije gdje je nastavio sa svojim istraživačkim radom sljedećih 12 godina. 1904. godine odlazi u mirovinu i odlučuje se na miran život izoliran od svih nedaća koje je dotadašnji istraživački način života nosio.

Mnogi su pisci, scenaristi i producenti Abbertonova djela i lik koristili kao inspiraciju za izradu svojih djela popularne kulture, stoga njegove neobične istrage možemo pronaći u mnogim stripovima, filmovima i serijama. Iako ga se nekoliko puta pokušalo ocrniti u raznim medijima, jedini je privatni detektiv i bivši policajac koji je bio nadomak uhićenju krvoločnom ubojici londonskog East Enda.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *