201505.26
0

Privatni detektivi – fikcija i stvarnost

Potencijalni klijenti često imaju iskrivljenu predodžbu i ideju o djelovanju detektiva, koja se često temelji na filmskim i literarnim likovima. Film je reprezentacija stvarnosti, a ne stvarnost sama stoga je potrebno imati u vidu da privatni detektivi u stvarnom životu neće biti u stanju ispuniti sve zahtjeve klijenata. Ti zahtjevi i očekivanja često nastaju na temelju iskrivljene percepcije o privatnim detektivima i istragama kakvim ih se predstavlja kroz djelovanja fiktivnih idola. Nedovoljno informirani o opsegu detektivskih usluga s velikim očekivanjima klijenti pristupaju detektivima s iracionalnim zahtjevima na temelju “Velikih Ideja o Detektivima” nastalih gledanjem kultnih TV serija i filmova. Klijenti često ne prepoznaju prednosti korištenja detektivskih usluga pri rješavanju problema ili jednostavno pridaju detektivima status Svemogućeg – što vodi k manjku komunikacije i nesporazumima pri vođenju istrage. Privatni detektiv može i hoće riješiti vaš zahtjev, no potrebno je vrijeme i strpljenje, a ponajviše povjerenje.

Film je dominantni medij konstrukcije subjektivnosti i identiteta. On nije bilo kakav medij, već medij popularne kulture, koji pomoću psiho-socijalnih “okidača” familijarnim pojedincu pomaže pri identifikaciji s onim likovima koji su mu najbliži, tj. s onima koji u njemu pobuđuju neku određenu vrstu ispunjenja zahtjeva i želja. Film strukturira subjektivnosti kod pojedinca, odnosno on tvori jednu vrstu identiteta. Uzimajući ovu činjenicu u obzir, jasno je da će pojedinac određeni skup normi i ponašanja pripisati i određenom zanimanju, stoga će i uloga privatnog detektiva imati značenjski skup “preuzet'” s malih ekrana.

Privatni detektivi su često smatrani velikim ljubavnicima zavijeni magijom i tajnama, s iznimno naprednom tehnologijom, te sa strašću za porocima, poput cigareta ili alkohola (većinom, viskijem ili nekim kratkim žestokim pićem). U pravilu, alkohol se ne smije konzumirati na radnom mjestu, a jedine tajne u koje su ovijeni detektivi jesu one koje su im određenim zadatkom dodijeljene istražiti. Ideja je da svakog detektiva “prati” barem jedna zamamna i atraktivna žena, čija je uloga često prikazati nježniju stranu surovih detektiva. Ženina uloga je posrednička – točnije, iz emocionalnih odnosa dvaju likova dolazi do zaključka kako u suštini privatni detektivi i istražitelji nisu sposobni voljeti, a odnosi koje grade su iznimno površni sve dok se ne pojavi prekrasna žena koja okreće njihov svijet naglavačke. Polazišna točka je ta da subjektne pozicije u filmovima i TV serijama ukazuju na vezu s pitanjima koja obuhvaćaju etnicitet, nacionalnost, rasu, rod i/ili seksualnost – promatranjem omiljenih likova i identificiranjem s istima pojedinac prihvaća onaj sklop normi i pravila koja mu se čine prihvatljivima i upotrebljivima u stvarnom životu.

Stvarni život privatnih detektiva nije ni približno sličan kao onom na filmskom platnu. Privatni detektivi se za ovaj posao najčešće odlučuju nakon što im posao policajaca ili detektiva u državnoj službi postane prestresan. Svima nam je obitelj na prvom mjestu, a posao privatnog detektiva zahtjeva 24 sata rada, bez slobodnog dana, stoga nije čudo da ovakav posao uzima danak u obiteljskim odnosima. Posao je iznimno stresan i opasan, te je lišen bilo kakvog glamura. Privatni detektivi moraju biti organizirani, vješti u upravljanju ljudskim resursima i informacija kako se ne bi našli u zbunjujućim i nerješivim situacijama. Zasjede za “zločinca” često budu zamorne i duge, stoga se detektivi moraju pripremiti i strpljenjem. Dosada koja nastaje čekanjem i išćekivanjem vodi k umoru – što vodi nezdravom načinu života, koji utječe na fizičko i psihičko stanje pojedinca ili u ovom slučaju privatnog detektiva.

Ne bi li poradili na razumijevanju i potpunom shvaćanju kako postoji magija iza poimanja opsega poslova privatnih detektiva (koja u stvarnom životu proizlazi iz napornog rada, tjelovježbi, organizacije i predanosti poslu), donosimo vam Blockbusterovsko poimanje onoga što čini pravog detektiva. Ako ste istinski ljubitelj kriminalističkog žanra i obožavate misteriozne zaplete i uzbudljive istrage, misteriozne ubojice i prijestupnike koji redovito pokušavaju izmaći rukama zakona, sljedeća vam imena zasigurno neće biti nepoznata…

1. Hercule Poirot

Svima simpatičan i drag Belgijanac, proizašao je iz kreativnog uma britanske spisateljice Agathe Christie i jedan je od najpoznatijih detektiva svih vremena. Hercule je za vrijeme I. svjetskog rata imigrirao u Englesku, gdje započinje karijeru privatnog detektiva preuzimajući na sebe rješavanje građanskih slučajeva. Na prvi pogled rješava nerješive slučajeve, služi se izučavanjem psihologije zločina te uvijek jednim letimičnim pogledom otkriva što više tragova koji bi mu mogli koristiti. Društvo mu čini prijatelj i pomoćnik satnik Arthur Hastings.

Prepoznatljiv je po neobičnom izgledu, a ponajviše po svojim brčićima, elegantnom odijevanju i pravim francuskim manirama dostojnih uglađenog džentlmena. Osim briljantnih romana, Poirota smo ponajviše mogli upoznati putem televizijskih filmova, no ponajviše iz istoimenog televizijskog serijala u kojima ga je odigrao glumac David Suchet. Najpoznatije TV epizode zasigurno su one vezane za priču o Poirotovom životu na putovanjima Europom, Afrikom, Azijom i Južnom Amerikom, u razdoblju između dva svjetska rata. Riješio je pitanje ubojstva u epizodi Ubojstva po abecedi i Sastanak sa smrću, misterij u Pustolovini egipatske grobnice, našao je ubojicu u Smrti na Nilu i Ubojstvo u Mezopotamiji, ali i iznenadio svih u, možda najpoznatijoj epizodi, Ubojstvo u Orient Expressu.

2. Sherlock Holmes

Briljantni Sherlock je detektiv s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji se prvi put pojavio 1887. godine. Njegov autor je škotski književnik i liječnik Sir Arthur Conan Doyle, koji je o njemu napisao četiri romana i 56 pripovjedaka. Holmes vjeruje u znanstveni princip dedukcije – princip prema kojem se svaki problem može riješiti ako su dobro uočene prisutne informacije. Svaka informacija je nužna i potrebna.

Holmesova dobro poznata adresa je Baker Street u Londonu, a kako bi riješio svoje slučajeve, Sherlock se koristi logikom i dedukcijom te velikom moći opažanja. Iako vrlo metodičan i precizan u svojim istragama, Holmes je sklon neredu u osobnom životu te temperamentnim ispadima – reklo bi se kako je na granici asocijalnog i uzornog ponašanja. Njegove pustolovine nam u romanima pripovijeda Holmesov prijatelj, asistent i biograf doktor Watson – njegov vjerni pratitelj i pomagač. Sherlock je jedan od najpoznatijih likova u književnosti, a portretiran je i na filmskom platnu, TV ekranima te u kazalištu. U filmskoj verziji (od nekolicini nastavak) ekranizirao ga je Robert Downey Jr. TV serijali su uzeli maha te svake godine svjedočimo barem jednoj novoj verziji temeljenoj na životu ove dvojice fiktivnih ekskluzivnih detektiva. Ako vas zanima, okušajte se u praćenju neobičnog detektivskog para u Elementary (Lucy Liu u ulozi Watsona, i Jonny Lee Miller u ulozi Sherlocka), Sherlock (moderna verzija Sherlocka smještena u London 21. stoljeća, glavnu ulogu nosi Benedict Cumberbatch) ili Sherlock Holmes iz 80-ih godina.

3. Adrian Monk – Monk (2002. – 2009.)

Adrian Monk (Tony Shalhoub) je bivši policajac San Francisca, koji nakon ubojstva supruge doživi živčani slom i postaje žrtva vlastitih psihičkih neuroza – naime Monk pati od opsesivno-kompulzivnog poremećaja i broji čak 132 fobije (mlijeko, zubari, pokrivači, ljestve, bubamare, bakterije, harmonike, nesavršenosti…). Budući da s tolikim brojem fobija nije mogao normalno funkcionirati u svijetu zločinaca i policije, otpuštaju ga te odlučuje ne izlaziti iz kuće skoro tri godine. Uz pomoć medicinske sestre, Sharone Fleming (Bitty Schram), Monk ipak nekako uspijeva kontrolirati svoje strahove, te zahvaljujući fotografskom pamćenju, primjećivanju detalja i iznimnoj inteligenciji itekako koristi policiji San Francisca te im pomaže u rješavanju neobičnih slučajeva kao privatni detektiv.

Adrian Monk je jedan od najneobičnijih TV istražitelja čije su mane u biti prednosti u istragama što ga čini najoštroumnijim likom malih ekrana fokusiranog na simetriju i balans, jednakosti i geometriju, savršenstvo i organizaciju. Njegovi se slučajevi pretvaraju u niz nesretnih i slučajnih situacija koji uvijek završavaju “stavljanjem” zločinaca pred lice pravde.

4. Sam Spade – The Maltese Falcon (1941.)

Malteški sokol (eng. The Maltese Falcon) je triler Johna Hustona, temeljen na istoimenom romanu Dashiella Hammetta s Humphreyjem Bogartom u ulozi privatnog detektiva Sama Spadea i Mary Astor kao femme fatale klijenticom. Film je bio nominiran za tri Oscara, te ga se smatra prvim noir filmom i najboljim filmom svih vremena. Fabula filma kreće od privatnog detektiva iz San Francisca koji se umiješa u “mutne” poslove s trojicom pohlepnih i ubilački nastrojenih pustolova, koji se međusobno natječu ne bi li došli u posjed slavne statue sokola optočenu draguljima koja vrijedi milijune. No, priča počinje četiri stoljeća prije, godine 1539., kada su malteški vitezovi namjeravali španjolskom kralju Karlu V. darovati statuu zlatnog sokola ukrašenog rijetkim draguljima. Gusari su presreli galiju te je Malteški sokol, čini se, nestao zauvijek…

Uloga Sam Spadea je lansirala Bogarta u poziciju super-zvijezde zahvaljujući kompleksnom karakteru glavnog protagonista kojeg je Bogart tako vješto “skinuo”. Naime, Spade u suštini nije dobra osoba – skriva aferu s partnerovom ženom, ne pokazuje suosjećanje, problematičnog je karaktera, sebičan je i promišljen. Ne smatra kako je glavni zadatak detektiva rješavati zločine u Sherlock Holmes maniri, već pobrinuti se da riješeni zadatak bude dostojno nagrađen. Karakterne osobine Sam Spadea ono su što je Hammett zamislio kao karakterne osobine detektiva svojeg vremena u onim trenucima kada su u naponu snage i na rubu identitetske krize. Spadea se smatra likom na temelju kojeg je nastao veliki broj likova kriminalističkog žanra TV serija, romana i filmova.

Jedinstven i neusporediv, ovaj čisti noir je obavezna literatura za sve ljubitelje žanra, podžanra ili jednostavnbo svega onoga što je vezano za kakvu detektivsku priču. A o samom scenariju, režiji, glumi i svim mogućim segmentima, može se nadugo i naširoko – na vama je da se prisjetite i odgledate nanovo ovo filmsko remek-djelo.

5. Jake Gittes – China Town (1974.)

Radnja filma detektivskog filma Kineska četvrt u doslovnom je smislu neo-noir film. Naime, slijedeći temu i tok radnje tog žanra, te njegov prepoznatljivi ugođaj kaosa, nereda i napetosti, film prati iznimno napetu priču o uroti lokalnih moćnika, korupciji i ilegalnom zgrtanju novaca. Unutar takvog, tipično “detektivskog slučaja”, ovdje se razvija neobična radnja koja dolazi do svojega izvora u strašnim djelima koja su determinirala i definirala glavne protagoniste filma – privatni detektiv Jake Gittes i zamamna klijentica gospođa Mulwray. Film je vrhunski režirao, svima poznati, Roman Polanski, koji uvijek vješto i uvjerljivo predoči zlo i ono instinktivno, a razorno i ubojito u ljudskoj prirodi.

Krajem tridesetih godina u Los Angelesu Jakea Gittesa (J. Nicholson) unajmi gospođa Mulwray ne bi li otkrio viđa li se njezin suprug, inače lokalni bogataš i biznismen, s drugom ženom. Usprkos mnogim prijetnjama, Gittes nastavlja istragu, polako otkrivajući složenu igru vezanu uz korupciju i preprodaju zemljišta, u što je upleteno barem jedno ubojstvo. Otkrivši da je suprug gospođe Mulway ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima, i njega samoga počne pratiti grupa ljudi zadužena za njegovo “smaknuće”.

Jake Gittes je u pravilu iznimno nadaren i inteligentan detektiv, no površna karaktera ovisnog o porocima – alkohol i cigarete. Uvijek je korak ispred zločinaca, zahvaljujući britkom umu i domišljatosti onda kada zatreba. Brz je i precizan na okidaču, jednako kao i sa zaključcima i pretpostavkama. Jedan je od onih fiktivnih privatnih detektiva koji svoju oštroumnost skrivaju iza otrcanog izgleda i loših navika.

6. Thomas Magnum – Magnum, P.I. (1980. – 1988.)

Glavni junak , privatni detektiv sa razvijenom sposobnošću za upadanje u nevolje, bivši je američki mornarički specijalac koji je nakon skoro deset godina službe i sudjelovanja u vijetnamskom ratu napustio mornaricu, ne bi li na jednostavniji način zarađivao za život. Djelovao je iznimno neuredno i nemarno budući da je uvijek nosio kratke hlače kaki boje ili plave Levisice, na havajske košulje i brodarice često bez čarapa, ili bijele Puma Easy Rider tenisice uz šiltericu baseball ekipe Detroit Tigers – no, izgled često vara i zavarava. Vozeći auto iznimno brzo, ili svirajući saksofon, Magnum je rješavao zločine iznimno lako samo slušajući “mali glas” u svojoj glavi.

Magnuma je kao “stručnog savjetnika” angažirao Robin Masters, tajanstveni autor popularnih kriminalističkih romana, koji mu je omogućio da živi lagodnim životom na raskošnom imanju Robin’s Nest u zamjenu za kontroliranje kvalitete zaštitara na imanju. Polje djelovanja Magnum je proširio s obične špijunaže i otkrivanja preljuba na paravojne nepodopštine i uvid u “probleme i drame” života bogatih i slavnih.

7. Maddie Hayes i David Addison – Moon lightning (1985. – 1989.)

Moonlightning je američka TV serija koja je emitirana na američkom ABC-u od 1985. do 1989. godine. Iako je emitiranje serijala trajalo kroz 66 epizoda, glavni protagonisti ove serije zauzeli su posebno mjesto u srcima mnogih. Cybill Shepherd kao Maddie Hayes i Bruce Willis kao David Addison iz epizode u epizodu unose dašak romanse, misterija, seksualnih tenzija i humora u navodno suhoparan posao privatnih detektiva Los Angelesa. Svi žele biti poput Addisona i pokraj sebe “imati” kolegicu poput Maddie.

Maddie je izrazito inteligentna mlada žena, oštra na jeziku i atraktivni bivši model u čiji život nemir donose misteriozni zadaci, ali i Addison sa svojim vječitim upadicama, pokušajima zavođenja i nerazgovjetnim čavrljanjima. Poseban šarm i energija kojom zrače ova dva lika (ali i glumci) okruženje su koje bi si svatko želio na poslovnom planu jedne detektivske agencije. No, stvarnost je mnogo drukčija od imaginarnog svijeta TV serija. Addison “odiše” površnim ponašanjem, upadanjem u nevolje i vječitom željom za zaradom iz koje je i proistekla ideja o osnivanju zajedničke privatne detektivske agencije. Maddie je živjela kao zvijezda – luksuzno imanje, bazen i osobni kuhar, ali ostaje bez svega kad je opljačka njezin poslovni partner. Nasreću, ostaje joj nekoliko investicija, a najinteresantnija od njih je detektivska agencija. Loša je vijest da su sve njezine tvrtke osnovane kako bi gubile novac i time pomogle pri utaji poreza. Maddie se mora čim prije osloboditi takvog “nasljedstva” i sve rasprodati. No, detektivske agencije se teško rješava. Addisonu pada na pamet originalna ideja da Maddie zaposli kao svog osobnog pomoćnika u detektivskoj agenciji čime na radost svih gledatelja nastavljaju čudnovato poslovanje.

8. Jessica Fletcher – Murder, She Wrote (1984. – 1996.)

Angela Lansbury u ulozi spisateljice krimića, simpatične i mile Jessice Fletcher koja ima “izražen” njuh za zločine i misterije. Bivša srednjoškolska učiteljica engleskog počela je pisati ne bi li se oporavila od suprugove smrti. Nakon velikog uspjeha romana prvijenca, Jessica se odlučila posvetiti rješavanju zločina ne samo u fikciji, već i u stvarnosti. Čini se da je ubojstva prate u stopu, bilo u kućama punim prijatelja, nećaka i nećakinja ili njezinu domu u Cabot Coveu u Maineu.

Njezina će je pronicljivost i dobro poznavanje zločinačkog uma često odvesti u opasne situacije, ali to je nikada neće spriječiti da postupi hrabro i po građanskoj dužnosti – često izlažući sama sebe iznimnim opasnostima i uvrnutim ubojicama. Jedan od rijetkih ženskih likova čija uloga nije utemeljena na seksipilu i izgledu, već na inteligenciji, imaginaciji i britkom umu što uistinu i jesu odlike pravog privatnog detektiva. Rijetkost je naići na ženski detektivski lik koji se ističe svojom inteligencijom i šarmom s manirama jedne dame, stoga je Jessica Feltcher svima ostala jedna od najdražih detektivskih likova.

9. Miss Marple

Gospođica Jane Marple je također lik iz romana Agathe Christie i jedna od ženskih fiktivnih likova koja bez obzira na svoj krhki izgled očarava britkošću uma. Umirovljenica sa sela St. Mary Mead, svoje dane provodi istražujući misteriozna ubojstva svojih susjeda.

Na prvi pogled možda izgleda kao tipična usidjelica, no ona je ustvari vrlo znatiželjna i inteligentna osoba oštroga i nepredvidivog uma. Promatrajući život u svom selu, stekla je pronicljive uvide u ljudsku prirodu, a upravo se tim zapažanjima koristi kako bi riješila komplicirane kriminalističke slučajeve. U tome je često puta puno uspješnija od policije, koju na kraju uvijek uspije posramiti, riješivši slučaj prije svih i otkrivši identitet ubojice. Najpoznatije epizode naše Marple su definitivno The Body in the Library, A Caribbean Mystery i Sleeping Murder.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *