201510.29
0

Dronovi – novo oruđe i izazov privatnih detektiva

Najveći problem privatnih detektiva je ujedno i ključni dio posla, a riječ je o prikupljanju podataka. Stoga razvoj tehnologija dolazi kao perfektan odgovor i za najzahtjevnije zadatke.

Zakon je detektivima dao ovlasti i nešto veća prava u prikupljanju podataka od fizičkih osoba, točnije zakon je obavezao ovlaštene osobe u tijelima javne vlasti da pristaju dati podatke koje inače ima pravo tražiti stranka za koju rade. U praksi ne funkcionira kako bi trebalo zbog neusklađenosti s drugim zakonima jer je, naime, referentima sigurnije odbiti dati podatke, nego da ih se optuži suprotno nekom drugom zakonu. Primjerice, detektiv ne može dobiti podatke iz porezne prijave građanina ili o zdravstvenom osiguranju, dok tajne audio snimke, fotografije ili video snimke mogu biti odbačene kao ne-pravomoćni dokazi prikupljeni narušavanjem privatnosti fizičkih osoba, tj. običnih građana.

Razne naprave moderne tehnologije pomažu prilikom prikupljanja podataka. Mnogi će Vam iskusni detektivi reći kako je svaka dostupna tehnologija veoma korisna i produktivna za obavljanje osnovnih detektivskih zadataka. Ta se tehnologija mijenja i osuvremenjuje dramatično i naglo. Danas je dostupan širok spektar suvremenih naprava digitalne tehnologije za praćenje i detektiranje prijestupa, ali i uvelike u takvim zadacima doprinose društvene mreže. Privatni detektivi trebaju ići u korak sa razvojem suvremenih tehnologija i znati iskoristiti dostupno u okvirima vlastitih i zakonskih ograničenja.

Zaposlenik vam je sumnjiv? Možda će nadzor dronom pronaći odgovor za vas!

Jedna od tih suvremenih dostupnih tehnoloških naprava definitivno je dron (poznatiji i kao bespilotna letjelica i kvadrikopter). Dronove se koristi u raznorazne svrhe, poput snimanja teško dostupnih mjesta za dokumentarne filmove, snimanja morskih dubina i slično. No, u njihovoj je mogućnosti i lociranje osoba čije praćenje klijenti zatraže. Privatnim detektivima je stoga određeni posao olakšan budući da su dronovi korisni za zračni nadzor mjesta kojima se teško pristupa. Ako su određene institucije zabrinute zbog mogućih krađa ili uništavanja imovine, dronovi mogu nadgledati imovinu. Primjerice, ako ste zabrinuti da vam zaposlenici u ugostiteljstvu potkradaju poslovni objekt, dronovi se šalju za vrijeme smjene “sumnjičavih” zaposlenika. Dron je tiho i učinkovito sredstvo s kojim je moguće pratiti isporuku i prijenos ukradene imovine i na teško dostupnim mjestima. Oni su skupa investicija, ali dugoročno profitablina i korisna. Morate kupiti uređaj, također morate platiti jednu ili dvije osobe za pilota budući da upravljanje dronom nije posao za svakoga.

Najveći problem je taj što se mnogi užasavaju ideje o korištenju dronova kao sredstva za nadzor i kriminalne radnje. Mnogi se ne osjećaju ugodno što im ove moderne tehnikalije prelijeću iznad glava. Dosad se u Hrvatskoj dronovi koriste ponajviše službe, vojske, policija, tvrtke ali i unutar medijskih kuća kako bi pripomogli kamermani prilikom “hvatanja” što boljih kadrova; no koriste ih i privatne osobe za proširenje ponuda snimanja vjenčanja. Mnoge privatne osobe koriste ih za vlastite potrebe kao igračku. Dronovi su danas relativno jeftini i lako dostupni svakome, te se upravljanje lako svlada, posebice onim jeftinijim modelima, zbog čega je njihova uporaba danas toliko raširena da je bilo od važnosti uvesti “reda” u primjeni.

Zakonske regulative i prikupljanje podataka

U svibnju 2015. godine donesen je Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova, koji je načinila Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo. Tim se pravilnikom određuje i regulira područje uporabe dronova. Odredbe Pravilnika ne primjenjuju se na sustave bespilotnih zrakoplova kada se koriste za državne aktivnosti (vojne, policijske, sigurnosno-obavještajne, carinske, potrage i spašavanja, gašenja požara, obalne straže i slične aktivnosti ili službe). Dronovi mogu biti izuzetno korisni, ali u rukama ljudi s “krivim” namjerama mogu biti i izuzetno opasni. Budući da su ove letjelice relativno tihe i gotovo neprimjetne, lako je moguće da ju koriste i kriminalci ili teroristi. Hrvatska policija je navela slučaj kada je nepoznata osoba dronom pokušala unijeti suzavac na stadion Maksimir, te ga aktivirati na utakmici Dinamo – Hajduk, no na žalost “zlikovaca” dron je zapeo u krošnjama.

Sve što je tajno je u potpunosti zabranjeno – stoga privatni detektiv ne smije obavljati prisluškivanje i snimanje budući da je svaka takva radnja u sukobu s radnjama Ministarstva unutarnjih poslova, Državne sigurnosti i Obavještajne službe nije dozvoljena. Zakonskim regulativama detektivi smiju pratiti, fotografirati, prikupljati podatke i sve dokumentirati zapisnikom, bilješkom, pisanim izvješćem i fotografijom koja se prilaže stranci. Sve se te obavijesti i podaci prikupljeni prilikom obavljanja posla smatraju se poslovnom tajnom i nakon što detektiv prestaje obavljati tu ili bilo koju detektivsku radnju.

Pojam privatnosti je diskutabilna tema o koju se detektivi često spotiču, stoga se Zakon o privatnim detektivima trebalo doraditi – primjerice prijedlog je da se detektivima omogući prioritetni pristup podacima jer se eventualne zlouporabe ionako mogu utvrditi naknadnom provjerom naloga. No, činjenica je da se u fizičkim osobama često pojavljuje iracionalni strah od detektiva koji će ih pratiti na sve strane. Pritom i pravne osobe imaju identičan strah ali od pratnje svih fizičkih osoba, iako niti jednom od detektiva takve radnje nisu u interesu niti imaju koristi od toga.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *